Mini
Montenegro tura
Svaki
Crnogorac će vam reći: "Ko nije bio na Cetinje nije
bio u Crnoj Gori"! I zato ne propustite da upoznate najznačajniji grad u istoriji i kulturi Crne Gore i njegove brojne
kulturno-istorijske spomenike: Cetinjski manastir iz kojeg su vekovima ovom malom zemljom upravljale crnogorske vladike, dvorac
Kralja Nikole I, crnogorskog kralja koji je sa svojim kćerima zadužio 4 evropska dvora, Vladin dom, umetnički
muzej sa ogromnom kolekcijom umetničkih slika i istorijskih znamenja, brojne ambasade i muzeje...

Cetinje
Grad je nastao daleke 1482, kad je Ivan Crnojević, poslednji vladar moćne srednjevekovne države Zete, podigao
sebi dvor pod Orlovim kršom, a potom i manastir za sedište Zetske mitropolije. Učinio je to prvenstveno uveren
da će u ovom nepristupačnom ambijentu uspešnije odbraniti svoju državu od osvajača. Kao gnezdo slobode,
Cetinje je vekovima odolevalo brojnim nasrtajima velikih sila i ostalo nepokoreno. U tim vremenima postaje i riznica crngoroske
duhovnosti. Naime, samo četrdesetak godina nakon Gutenbergovog pronalaska, Đurađ Crnojević 1494.godine
osniva čuvenu cetinjsku štampariju iz koje izlazi "Oktoih prvoglasnik", prva knjiga štampana ćirilicom
na Balkanu i slovenskom jugu.

Cetinje je vekovima ostalo dokaz kako su Crnogorci jednom rukom stvarali i čuvali kulturno blago, a u drugoj obavezno
držali oružje. Ovo je zapravo grad-muzej, s najboljim i najočuvanijim zbirkama oružja i drugih dragocenosti
na Balkanu, koje predstavljaju vrhunsku lepotu te zanatske veštine.

Iako danas senovitim cetinjskim ulicama ne šetaju vladari, vojvode i perjanici, ambasadori i konzuli, one su i nadalje
svedok slavne prošlosti Crne Gore. Onaj ko hoće da dozivi makar deo toga, najuputnije mu je da se s Orlovog krša
spusti na Malo guvno, prostor između dva glavna spomenika, manastira i Biljarde na Cetinju. Ono podeća na čuveni
Trg "Cara zvona" u Moskvi, a navodno je i građeno po ugledu na njega. U Biljardi, nekad kancelariji Senata, nastao je
i Njegošev neprevaziđeni "Gorski venac"... Muzeji, galerije, arhivi, umetničke akademije, to je ono što
i danas Cetinje čini jednim od najatraktivnijih turističkih središta savremene Crne Gore.

Nakon
Cetinja sledi vožnja kroz crnogorski kamenjar (oblast zvanu "kameno more") i poseta Njegušima, najpoznatijem crnogorskom
selu. U ovom pitomom i lepom selu rodili su se velikani dinastije Petrović, među kojima i vladike Danilo i Njegoš.
Danas je ovo selo poznato po proizvodnji čuvenog njeguškog sira, njeguške pršute i sušenog ovčijeg
mesa. U ovom planinskom naselju proizvodi se i kvalitetan med kao i staroslovensko osvežavajuće piće medovina.

I najkraći boravak na Cetinju i Njegušima podrazumeva obavezan obilazak vrha Lovćena. U monumentalnom mauzoleju,
rad svetski znanog kipara Ivana Meštrovića, počivaju Njegoševi ostaci. Pesnik, mudrac, filozof i vođa
koji je govorio kako je čovek "iskra za nebo stvorena", a život "borba neprestana"...

Nacionalni
park “Lovćen”
Najmonumentalniji
spomenik nacionalnog parka ''Lovćen'' je Njegošev mauzolej, podignut na Jezerskom vrhu, mestu koje je ovaj istaknuti
pesnik i mislilac jos za života izabrao za večni počinak.

Nacionalni park Lovćen obuhvata centralni i
najviši deo istoimenog planinskog masiva. Najviša tačka je ujedno i najviši vrh Lovćena - Štirovnik,
na kome se nalazi televizijski toranj. Lovćen je planina koja je u crnogorskoj tradiciji imala status svete planine.
Ona predstavlja simbol nacionalnog identiteta i državnosti. Najznačajniju spomeničku vrednost na Lovćenu
predstavlja Mauzolej crnogorskog velikana Petra II Petrovića Njegoša, gospodara Crne Gore i velikog pesnika. Njegošev
mauzolej je delo poznatog vajara Ivana Meštrovica.

U predvorju mauzoleja stoje dve kamene karijatide
Crnogorke i kćerke, teške
po 7,5 tona. U pročelju mauzoleja je smeštena figura Njegoša od najlepšeg kamena, teška 28 tona,
a nad njom suri orao raširenih krila. Za izgradnju mauzoleja je utrošeno nekoliko hiljada tona kamena.

Od podnožja do ulaska u mauzolej ugrađena
je 461 stepenica. Nacionalni park Lovćen se nalazi u kontaktu sa drumskom saobraćajnicom Cetinje - Njeguši
- Kotor. Makadamski put Krstac - Ivanova korita u dužini od 12 km povezuje nekoliko katuna na Lovćenu.

U samom Nacionalnom parku veliki turistički
značaj ima put koji polazi od Cetinja i završava se sa Njegoševim mauzolejom. Dužina puta iznosi 21 km.
Osim pomenutih puteva, na planini se nalaze relativno dobro očuvani ostaci starih austrougarskih strategijskih puteva
koji su povezivali podnožje planine sa vrhovima. Nacionalni park Lovćen je prostor izuzetne prirodne, kulturne,
obrazovne i estetske vrijednosti.

Nacionalni
park Lovćen je prostor izuzetne prirodne, kulturne, obrazovne i estetske vrijednosti. Poseta Njegoševom mauzoleju
je masovna i ona tokom godine iznosi oko 50.000 posetilaca. Na planini izvesnu tradiciju ima sportsko - manifestacioni turizam,
budući da se svake godine na relaciji Cetinje - Ivanova korita organizuju brdsko - planinska auto trka.

Sa
ovim izletom vaš foto-album ćete obogatiti i sa uzbudljivim panoramskim fotografijama: tura obuhvata i zaustavljanje
na dva najlepša vidikovca u Crnoj Gori - na Brajićima, pogled na Budvu, Bečiće i Sveti Stefan i na Njeguškim
serpentinama, odakle se otkriva cela Boka Kotorska.
Posljednji
dragulj ovog izleta je deo Svetske kulturne i prirodne baštine - grad Kotor. Tokom boravka u gradu, gosti će videti
katedralu Svetog Tripuna, iz 12. vijeka, Pomorski muzej, brojne palate, pjace i pjacete i osetiti atmosferu ovog jedinstvenog
srednjevekovnog grada.

|