Skadar-Albanija
Ulazeći
u Albaniju iz Crne Gore, te prelazeći dolinu Koplik, možemo naici na ostatke ilirske civilizacije, čuvene betonske
bunkere koji se nalaze na svakom koraku, najmodernije automobile ali i prevozna sredstva kojima se zaista ne bi moglo definisati
ime. Videćemo velelepne palate poput onih u bilo kojoj zapadnoevropskoj zemlji ali i naherene udžerice sazidane
od blata, trske, kartona ili lima i po nekog drveta.
Skadar - Shkoder - Scutari sa
većinskim katoličkim i velikim postotkom pravoslavnog stanovništva
je najseverniji grad Albanije. Režim Envera Hodže odlučio je zato da upravo ovde otvori Muzej ateizma koji
je odmah po padu režima i zatvoren.
Inače je Skadar jedan od najstarijih
gradova u Evropi, smešten u interesantnom ambijentu kojeg obrazuju tri vode: Skadarsko jezero i reke Bojana i Drim. Od IV veka p.n.e.postaje centar Ilirskog plemena
Labeati, po kome se i jezero zvalo Lacus Labeatis. U III veku p.n.e. prestonica je Ilirskog kralja Ardiana, Teutinog muža.
Od 168 p.n.e, za vladavine Rimljana, kroz Skadar prolazi jedan od najvažnijih vojnih i trgovačkih puteva. Godine 395. godine n.e. deo je Vizantijskog carstva a kada ga 1040. osvajaju Srbi,
postaje centar Zete. Od XI do XIV veka bio je u sastavu
srpske države i njim je sredinom XIV veka vladao i srski car Dušan. Posle bitke na Marici 1371. godine i pobede
turaka nad Balšom II Balšićem 1385. godine turci osvajaju gotovo čitavu Albaniju i sledećih vekova Skadar kao i veliki deo Albanije je u sklopu je Otomanskog carstva. U XVII veku počinje da se razvija kao trgovački centar pašaluka. Već u drugoj
polovini XIX veka postaje trgovački centar Balkana, sa preko 3500 trgovina. Tada se u Skadru otvaraju strani konzulati,
Biblioteka, štampaju prve novine u Albaniji... Italijan Pietro Marubi 1858. otvara prvi fotografski studio u Albaniji,
kolekcija njegovih 150.000 negativa iz tog perioda do početka XX vijeka, pod zaštitom je UNESCO-a.
Skadar je pod turskom vlašću ostao do 1913 godine. U I balkanskom
ratu bio je jako utvrđen. Protiv njega je bila upućena glavnica crnogorske vojske, ali nije odmah zauzet, što
je turcima omogućilo da ojačaju utvrđenja i prikupe veće snage. Opsada je trajala oko sedam meseci, kada
su na Bardanjolu, Tarabošu i Brdici vođene ogorčene borbe. Crnogorska vojska ga je zauzela 23.04.1913. godine,
ali ga je početkom maja morala napustiti pod pritiskom velikih sila. U ovim operacijama crnogorska vojska je izgubila
preko 10.000 boraca. Ove borbe se mogu najbolje dočarati uspinjanjem na skadarsku tvrđavu Rozafa odakle se pruža
predivan pogled na čitavu okolinu Skadra, i gde i dan danas postoje ostatci crkava, carskih odaja, stražarnica i
oružarnica.
Istorija
tvrđave koja dominira gradom stara je preko 2000 godina. Vrlo tužna i poznata legenda pripoveda kako su nekada davno
tri brata gradila zidine dvorca, no sve što bi oni za dana sagradili, tekom noći bi se urušilo.
Stari
mudrac koji je tuda prolazio objasnio im je da su zidine zahtevale žensku žrtvu kako bi zid izgrađen danju
mogao opstati preko noći. Tako su tri brata odlučila da žrtvuju jednu od svojih žena, i to baš onu
koja bi im narednoga dana donela jelo. Kada je došlo vreme ručku, žena najmlađeg brata dođe. Rozafa, koja je još dojila dete, pristade da se žrtvuje, no zatraži
da joj, kada je budu zazidali, ostave jednu dojku, jednu ruku i jednu nogu slobodne, kako bi mogla hraniti, maziti i ljuljati
svoje dete. I tako uradiše, te su zidine bile konačno dovršene. Legenda kaže da sa zidova tvrđave
još i danas klize kaplje mleka.
Danas Skadar ima oko 150.000 stanovnika sa okolinom, sam grad ima oko 100.000 sa veoma razvijenom
uličnom trgovinom. Ulice su u poprilično lošem stanju jašu se konji i magarci, voze se bicikla, ali
i mercedesi... Stariji deo urbane matrice grada potiče iz perioda XVII-XIX veka,
tipično istočnjacka struktura sa uskim ulicama i visokim ogradnim zidovima sa obe strane. Poslije Drugog svetskog
rata, veliki dio grada je transformisan. Došao je novi socijalni sloj, široke duge ulice, visoke
stambene i javne zgrade. U samom centru grada, na centralnom trgu, nalazi se socrealistička skulptura 4 heroja.
|